Serotonin - "hormon sreće" koji regulira naše raspoloženje, apetit i biološki sat

Serotonin je kemikalija koja u ljudskom organizmu ima niz funkcija, a najpoznatija je ona koja ovom spoju daje naziv "hormon sreće"

Serotonin nastaje procesom biokemijske konverzije koji kombinira aminokiselinu triptofan, komponentu proteina, s triptofanskom hidroksilazom, kemijskim reaktorom. Znanstveno i kemijsko ime serotonina je 5-hidroksitriptamin ili 5-HT, a nalazimo ga primarno u mozgu, crijevima i krvnim pločicama.Funkcija serotonina odnosi se na prijenos poruka između živčanih stanica, sudjeluje u zgušnjavanju glatkih mišića, te doprinosi osjećaju sreće. Kao prekursor melatonina pomaže regulirati tjelesne cikluse spavanja i biološkog sata. Također, serotonin igra ulogu u apetitu, emocijama i motoričkim, kognitivnim i autonomnim funkcijama.Kada se govori o osjećaju sreće, serotonin igra ključnu ulogu u održavanju ravnoteže raspoloženja. Niska razina serotonina povezana je s depresijom.Vjeruje se da serotonin igra ključnu ulogu u središnjem živčanom sustavu (CNS) i u općem funkcioniranju tijela, a posebno u gastrointestinalnom (GI) traktu. Istraživanja su pokazala vezu između serotonina i metabolizma kostiju, proizvodnje majčinog mlijeka, regeneracije jetre i diobe stanica.

Nadalje, serotonin utječe, izravno i neizravnom na moždane stanice: serotonin utječe na razinu raspoloženja, tjeskobe i sreće. Droge koje utječu na raspoloženje, kao što su ecstasy i LSD, izazivaju upravo značajan porast razine serotonina.Većina serotonina u tijelu nalazi se u probavnom traktu, gdje regulira rad crijeva. Također, serotonin igra ulogu u smanjenju apetita tijekom jela. U slučaju trovanja ili iritacije hranom, crijeva proizvode više serotonina, ubrzava se probava i potiče proljev. Također, serotonin stimulira osjećaj mučnine.

Simptomi sniženih razina serotonina

Niske razine serotonina povezane su s:

• lošim pamćenjem
• slabim raspoloženjem

One također mogu dovesti do sljedećih simptoma:

• žudnja za slatkom ili škrobnom hranom
• poteškoće sa spavanjem
• nisko samopouzdanje
• anksioznost
• agresija

Hrana koja podiže razine serotonina

Kako je rečeno na početku, serotonin se dobiva kemijskom reakcijom u koju se uključuje aminokiselina triptofan.  Neke studije potvrđuju da redovan unos namirnica bogatih ovom aminokiselinom može utjecati na porast razina serotonina u organizmu.Hrana bogata proteinima, poput puretine, jaja i sira sadrži triptofan i njihov redovan unos može utjecati na porast triptofana u organizmu. Banane potvrđeno utječu na porast serotonina i poboljšanje raspoloženja.Također, triptofan se može unositi kao dodatak prehrani, no za to se svakako treba posavjetovati s liječnikom.

Vježbanje i serotonin

Prema istraživanjima britanskog National Institute for Health and Clinical Excellence, vježbanje značajno utječe na rast serotonina u mozgu. Prema navodima iz studije objavljene u časopisu Neuropsychopharmacology, postoje dva mehanizma po kojima vježbanje utječe na porast serotonina.Prvo, fizička aktivnost povećava brzinu i frekvenciju izlučivanja serotonina u mozgu, što povećava i njegovu proizvodnju. Drugo, redovito vježbanje povećava razinu triptofana u mozgu (aminokiselina koja se koristi za proizvodnju serotonina). Iako točan biokemijski mehanizam nije jasno razjašnjen, jasno je da tjelovježba poboljšava raspoloženje povećanjem razine serotonina u mozgu.Trening s utezima, pilates, aerobik, joga i istezanje su fantastične vježbe za snagu, fleksibilnost i upravljanje stresom. Međutim, aerobna tjelovježba, uključujući hodanje, trčanje, biciklizam i plivanje najučinkovitiji su u povećanju sinteze serotonina u mozgu. Optimalna količina vježbe potrebne kako bi se poboljšala sinteza serotonina u mozgu je 3 sata tjedno ili 30 minuta većinu dana u tjednu.

Studija objavljena u World Journal of Sport Sciences analizira rezultate istraživanja utjecaja vježbanja pilates na razinu serotonina u mozgu. Kako stoji u zaključku studije, potvrđena je visoka razina utjecaja vježbanja (u trajanju od 8 tjedana) na raspoloženje, depresiju, ali i mišićnu snagu, izdržljivost i fleksibilnost. Prema studijama u kojima se uspoređuje utjecaj sporadičnog i kontinuiranog vježbanja nisu pronađene značajne razlike u razini serotonina ovisno o učestalosti vježbanja što je dobra vijest za neredovite vježbače. Razlika se samo očitovala u pozicijama u mozgu na kojima se događala proizvodnja serotonina. Dakle, osim što vam popravlja fizičko stanje, pomaže u borbi protiv viška kilograma, fizička aktivnost ima i niz pozitivnih psiholoških učinaka. Redovita fizička aktivnost potiče proizvodnju i metabolizam neurotransmitera serotonina, „hormona sreće“ koji je odgovoran za niz stanja organizma, među kojima su i sreća, apetit i seksualna želja. Odaberite tjelesnu aktivnost koju najviše volite i uživajte u sreći koju će vam ona priuštiti.

_{Preneseno s www.fitness.com.hr}